Iako postoje elementi krizne situacije i prirodne katastrofe, hoće li se lopine izvući s blažom kaznom?!

normabel.com

normabel.com

Summum ius, summa iniuria. (Najveće pravo, najveća nepravda)
Share on facebook
Share on twitter
Share on email
Share on telegram

U razgovoru sa stručnjacima za kazneno pravo koji ga primjenjuju svakodnevno doznajemo, kako je u biti svako ponašanje koje je zabranjeno u zemlji, zabranjeno nekim zakonom. Nazivi za zabranjena ponašanja su u pravilu kaznena djela (starije generacije još govore krivično djelo) i prekršaji. Ta zabranjena ponašanja u svojoj srži definiraju društvenu osudu nekog neželjenog ponašanja.

U kaznenom zakonu RH postoje dva kaznena djela koja u pravilu opisuju lopova vulgarisa u doslovnom smislu. Krađa iz čl. 228. Kaznenog zakona i Teška krađa iz čl. 229. Kaznenog zakona. Da ne ulazimo u pretjeranu dubinu opisa samih kaznenih djela, za one koje zanimaju detalji, mogu kliknuti na link.

Porazgovarali smo s poznatom zagrebačkom odvjetnicom Anom Malović , te se konzultirali oko primjene kaznenog prava kada se kazneno djelo počini u vrijeme ovakve prirodne nepogode ili kakve druge nevolje, koja nas sve čini puno ranjivijima i ne dozvoljava nam fokusiranje na zaštitu vlastite ili tuđe imovine protiv krađe ili druge štete.

“Mišljenja sam da bi kazneno djelo koje je počinjeno na način da se iskorištava situacija gdje smo svi puno ranjiviji zbog okolnosti prirodne nepogode ili pandemije, a počinitelj te okolnosti namjerno iskorištava – da bi svakako trebao biti strože kažnjen nego li je to u običajeno vrijeme. Smatram da su to okolnosti koje bez obzira na vrijednost otuđenog dobra i trebali bi dovoditi do strožeg kažnjavanja. SUdac se ne bi trebao rukovoditi samo vrijednošću predmeta nego i svim okolnostima počinjenja kaznenog djela – a što samo po sebi predstavlja temelj za strože kažnjavanje “ – govori nam Ana.

Složili smo se s Anom zdravorazumski, ali smo si dali i truda i malo proučili odredbe kaznenog zakona koje definiraju dva kaznena djela: Krađu i Tešku krađu, kao i u njihove razlike;

Osnovna razlika između ova dva kaznena djela je u pravilu u načinu izvršenja kaznenog djela ili u vrijednosti ukradenog predmeta i naravno zaprječenoj kazni. Za običnu krađu možete, većinom samo u teoriji završiti u zatvoru na period od 6 mjeseci do 5 godina, dok za tešku krađu kroz rešetke, naravno opet samo u teoriji, od 1 do 8 godina.

Na primjer – ako naš pošteni građanin koji nije kriv dok mu se ne dokaže krivnja, ali hipotetski lopov dođe na kiosk, ukrade paketić žvaka čija je nominalna vrijednost 5 Kuna pritom pobjegne i ostvari materijalnu korist, naš lopov, ako mu se krivnja dokaže biti će osuđen za kazneno djelo krađe. U obzir će se uzeti i eventualna beznačajnost kaznenog djela i puno puno olakotnih okolnosti koje naša neujednačena sudska praksa primjenjuje pri donošenju odluke o osuđujućoj ili oslobađajućoj presudi.

Međutim, recimo da je nakon potresa nakakav komad žbuke pao na taj isti kiosk, djelatnica kioska je ozlijeđena ili se udaljila od kioska u strahu i šoku i nema robu pod nadzorom iz potpuno razumljivih razloga – na mjesto događaja stiže naš protagonist – vidi razasute žvake po onom dijelu kioska koji je ostao čitav – uzima onaj isti paketić u vrijednosti 5 Kuna i odlazi u nepoznatom smjeru – čime je također ostvario obilježja kaznenog djela Krađe.

Međutim, Kazneni zakon govori u čl. 229. KZ-a u st. 1 toč. 3. , ako netko počini krađu iskorištavanjem stanja prouzročenog požarom, poplavom, potresom ili drugom nesrećom, kaznit će se kao da je počinio kazneno djelo Teške krađe.

Dakle – u teoriji, naš mali simpatični hipotetski lopov, u drugom slučaju biti će osuđen za kazneno djelo teške krađe za koje je propisana kazna zatvora od 1 pa čak do 8 godina.

..ALI IMA I ALI!?

Ipak u nastavku opisa sadržaja kaznenog djela i odredbi koje mijenjaju kvalifikaciju u stavku 3. stoji da ako se utvrdi da je predmet kaznenog djela u ovom slučaju žvaka od 5 kuna male vrijednosti da će se počinitelj kazniti po čl. 228. odnosno za običnu krađu. Rekli bi mi laici – začarani krug.

U čemu je trik. Ako ukradeš stvar male vrijednosti, tužit će te se za kazneno djelo krađe. Ako ukradeš stvar male vrijednosti nakon recimo potresa, ispunit ćeš obilježja kaznenog djela teške krađe, ali će te se opet suditi za krađu s obzirom na isključivost stavka 3. u čl. 229. KZ-a.

Ako ukradeš automobil, velike vrijednosti sudit će te se za kazneno djelo teške krađe iz čl. 229. KZ-a. Ako ukradeš automobil velike vrijednosti u vrijeme ili poslije potresa, odgovarat ćeš za isto kazneno djelo.

Pripitati ćemo se još malo oko smisla ovih kaznenih odredbi i kod onih koji su sudjelovali u donošenju Kaznenog zakona i Zakona o kaznenom postupku, možda će nam svima biti jasnije što je pisac htio reći odnosno eventualnu neku širu primjenu koju su tvorci imali na umu (ako dođemo do odgovora).

U dva dana, dva automobila napustili svoje vlasnike pritom je lopina iskoristio situaciju pandemije, pa čak i potresa….

Facebook Screenshot

Trenutno postoje dva ukradena automobila za koje smo doznali iz medija i to ispred medicinskih objekata – jedan je otuđen u jeku pandemije korona virusa, a drugi je otuđen u vrijeme pandemije korona virusa i neposredno nakon potresa i to baš medicinskim djelatnicima koji se bore protiv pandemije. (redakcija raspolaže saznanjima o solidnom broju kaznenih djela krađa i teških krađa na području grada Zagreba otkako je krenula pandemija) Vjerojatno će počiniteljima biti otegotna okolnost za ova kaznena djela – međutim, nekakva dodatna kvalifikacija ne postoji koliko smo uspjeli doznati, koliko god gnusno, lišeno bilo čega moralnog ili barem suzdržanosti s obzirom na okolnosti ovakve krađe, ovakvo kazneno djelo bilo.

Svakako ako ste u mogućnosti, nemojte živjeti u uvjerenju da su lopovi suosjećajni i da zbog pandemije i potresa uzimaju godišnji odmor – ovakve nevolje su njima “eldorado”, toga je svjesna i policija, jer na moral i osjećaje lopova ne možete računati to uvijek imajte na umu – stoga otvorite oči, ne nasjedajte na sumnjive situacije poput “zamaskiranih djelatnika nekakve medicinske institucije” – tražite ih na uvid identifikacijsku ispravu – budite sumnjičavi prema nepoznatoj ili novoj situaciji – ako niste sigurni s kim imate posla, zatvorite vrata i obratite se na 112. Čak i ako su osobe pred vašim vratima stvarno predstavnici neke institucije, na ovaj način ćete puno sigurnije razriješiti spornu situaciju, a pravi profesionalci koji vam stoje na vratima zbog nekakvoga službenog razloga bi trebali imati potpuno razumijevanje s obzirom na okolnosti.

Share on facebook
Share on twitter
Share on email
Share on telegram