LAŽNI ANTIFE, LAŽNI LJEVIČARI I NJIHOVI PRAVI SPONZORI I ‘MEĐUNARODNI PRAZNIK RADA’

Robert Valdec

Robert Valdec

Slave oni koji svojim radom nisu nikada zaradili krišku kruha
Share on facebook
Share on twitter
Share on email
Share on telegram

Za sutra, 01. svibnja, na Međunardoni praznik rada, diljem Njemačke najavljene su već masovne, nasilne demonstracije ‘ekstremne ljevice’, raznih ‘Antifa’ frakcija, slično će biti i drugdje u Europi i svijetu – podivljali ‘antifa’ aktivisti će ‘slaviti’ pristojan će se svijet sklanjati s ulica.

Kod nas, zbog mjera uvedenih radi spriječavanja širenja zaraze koronavirusom, neće biti masovnih okupljanja, tradicionalnih dijeljenja porcija besplatnog graha po parkovima i trgovima, političkih govorancija… I istovremenog ‘prezira’ s ‘desnice’, na ‘komunističku, totalitarnu’ proslavu ‘ljevice’.

Pomiješane su tu odavno i kruške i jabuke i paprike i rajčice, izokrenuto je sve naopačke. Kao, uostalom, puno toga danas. Lijevo je desno, desno je lijevo – liberalno je nacističko, nacističko – liberalno. Socijalisti su ekstremno brutalni kapitalisti, one koji doista nešto rade nazivaju kapitalistima… Muškarci su žene, žene muškarci, postoje i oni koji su i jedno i drugo, ali i oni koji nisu niti jedno niti drugo, novinarstvo je postalo propaganda, laž istina, istina – laž, demokracija je postala totalitarizam, totalitarizam – demokracija…

‘Rat je mir, sloboda je ropstvo, neznanje je moć’ – bile su parole ispisane svuda u Orwelovoj fiktivnoj Oceaniji. Meni već neko vrijeme ta Oceanija izgleda sve manje fiktivna.

I možda nam je ova pandemija COVID-19 tek blago upozorenje ‘odozgo’ da je sve otišlo u potpuno pogrešnom smjeru.

No vratimo se 01.05., Međunarodnom prazniku rada. Prazniku koji su sebi s svojima i kod nas, ali i u cijelom svijetu, prisvojili odavno neradnici – oni koji svojim radom nisu zaradili za jednu krišku crnog kruha, ma kako ona tanko bila odrezana, nisu prolili kap vlastitog znoja da bi zavrijedili čašu vode. Oni koji piju krv onima koji im svojim radom omogućavaju lagodan život, smišljanje ‘nadahnutih’ političkih govora, ‘briljantnih’ financijskih vratolomija, akcija za prava svih – pasa lutalica, goluba listonoša, nilskih konja, LGBT skupina, manjina, migranata, kitova…, svih, baš svih. Osim onih koji doista nešto rade svojim rukama ili umom i time im omogućavaju njihov ‘aktivizam’, lagodan život. Na tuđim grbačama, naravno.

Prije svega, ‘Prvi svibanj’, nije nikakav ‘izmišljeni komunističko-totalitarni praznik’. U Europi, bio je jedan od glavnih praznika i za vladavine Adolfa Hitlera. I u NDH jedan od glavnih državnih blagdana. Slavio ga je, potom, cijeli bivši ‘komunistički blok’.

Sve je, zapravo počelo u SAD-u, u predgrađu Chicaga, davne 1886. godine kada su prvog svibnja izbili prosvjedi među radništvom nezadovoljnim uvjetima u kojima su bili prisiljeni raditi, tražeći 8-satno radno vrijeme, bolje uvjete rada, nadnice… Sve je kulminiralo tri dana kasnije na trgu Haymarket eksplozijom, da bi nakon toga krenula žestoka represivna akcija vlasti prema radnicima. Stotine uhićenih, mrtvi, ranjeni…

Što se radnicima promijenilo danas, 134 godine nakon tog krvavog događaja? Prekarni rad, nezaposlenost, siromaštvo…, 8-satno radno vrijeme i dalje je fikcija. Osim za one koji se ‘diče’ ‘Praznikom rada’. Razne politikante, sindikalne vođe, aparatčike, ‘bijele okovratnike’ po raznim državnim uredima…

Radnica u trgovini dolazi sat ranije i odlazi sat kasnije, mnogi rade po 10, 12 i više sati dnevno, često za mizerne plaće, a neki na plaće čekaju i mjesecima…, oni koji žele doista živjeti samo od svog rada rintaju i svetkom i petkom, ponekad i po dva posla, a svima skupa, ili bar većini, budućnost je neizvjesna. Hoće li ih se poslodavac riješiti kada dođu u godine pa krenu pobolijevati ili postanu prestari da bi mogli ‘povući’ kao 30-godišnjaci… I kada i ako dožive godine za mirovinu, pitanje je hoće li uopće biti novca za nju?

No, glavno da ‘Antife’, ‘ljevičari’ i ostali koji se kite sličnim imenima slave ‘svoj’ praznik.

Dragi posjetitelji portala normabel.com, vi koji ćete, siguran sam, shvatiti motive i poruku ovog teksta, želim vam sretan Prvi svibnja!

Share on facebook
Share on twitter
Share on email
Share on telegram